Izložba crteža akademika Zuvdije Hodžića „Crnom Gorom“ otvorena je u sinoć u Modernoj galeriji u Podgorici. Postavku je proglasio otvorenom gradonačelnik Podgorice dr Miomir Mugoša.  Zuvdija Hodžić slika utvrde, kule i kapije, mostove, crkve i džamije, kućišta i zidine ovijene puzavicama, krhotine prošlog i davnog. Vještom rukom, bez predrasuda, iscrtao je sažetu hroniku crnogorskih gradova i pejzaža. Naravno, ključno mjesto pripada Podgorici i njenoj Staroj varoši. Otvarajući izložbu gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša podsjetio je na riječi akademika Pavla Mijovića koji je kazao da istraživačima istorijske arhitekture Zuvdija Hodžić ostavlja veliki dosije s izgledima monumentalnih konstrukcija, kao niko prije njega.

Predsjednik Crnogorske partije Nenad Stevović sastao se u Beogradu, 25.01.2012. godine, sa Ambasadorkom Kube Mercedes Martinez Valdes. Njena Ekselencija Mersedes Martines Valdes obavlja dužnost ambasadora Kube u Srbiji i dužnost izvanrednog i opunomoćenog ambasadora Kube u Crnoj Gori, na nerezidencijalnoj osnovi, sa sjedištem u Beogradu.  Kuba je zvanično priznala Crnu Goru 5. jula 2006. godine. Diplomatski odnosi između dvije države uspostavljeni su 20. oktobra 2006. godine.

Glavni cilj je ispunjen - plasman u polufinale Evropskog prvenstva. ''Ajkule'' su savladale Grčku i poslije četiri godine, ponovo su među četiri najbolje ekipe. ’’Veoma teška utakmica. Inače ovo je najteži meč na takmičenju. Da smo ovo izgubili svi prethodni rezultati bi pali u vodu. Mislim da smo od početka pa do kraja držali igru u svojim rukama. Nijesmo gubili glavu, pri njihovom početnom vođstvu od dva razlike. Na kraju smo zasluženo slavili. Ostavrili smo cilj, plasman u polufinale. Sad dosta rasterećeniji očekujemo Mađare’’, istakao je nakon meča Predrag Jokić. U polufinalu čekaju nas Mađari, prilika da im se revanširamo za Olimpijske igre u Pekingu.

Djela Moma Vukovića, vajara, restauratora i predavača na više akademija u regionu, predstavljena su na izložbi koja je 19. januara otvorena u slovenačkom Ministarstvu kulture, u Ljubljani. Riječ je o retrospektivi nedavno preminulog crnogorskog stvaraoca, koji je decenijama živio i radio u Ljubljani, i bio cijenjen kao restaurator u cijelom regionu. - Momo Vuković je u svojoj dugogodišnjoj praksi u stvarnost pretočio svoje viđenje fitomorfnih i fitogenih formi - konkavno, predstavljajući svoju zrelost izražaja i izrodio kugličaste ili eliptične forme čestica, u svom obliku ih reducirajući na polovinu, ali nikada kao nasilni ili neprijemčiv rezultat rada, već kao ilustracija arhetipa organske prirode u svojoj materijalnoj formi – zapisao je Aleksander Basin o stvaralaštvu Vukovića.

Kulturni centar „Montenengro“ u saradnji sa Generalnim konzulatom Crne Gore u Frankfurtu pokrece inicijativu za organizaciju Škole na maternjem jeziku. Pored borbe za dobru integraciju u Njemackoj mi se neizmjerno zalazemo za sto bolje kontakte sa nasom Crnom Gorom. Mi se ne osjecamo kao iseljenici, jer to nijesmo. Zelimo biti prisutni u ucestvovati u kreiranju buducnosti Crne Gore. Nase zelje i ubjedjenja cemo prenositi na nasu djecu. Ubijedjeni smo da je dijaspora vrlo vazna kocka u mozaiku koji se zove Crna Gora. Nasa djeca dozivljavaju Crnu Goru kao cilj gdje mi provodimo godisnji odmor. Vrijeme je da to promijenimo! Zato Vas pozivamo da svoju djecu upisete u skolu. Neka nasa djeca upoznaju vrijednosti, kulturu, istoriju, jezik i knjizevnost Crne Gore - kaže se u saopštenju Kulturnog centra "Montenegro" iz Štutgarta. Informacije o Školi se mogu dobiti preko vikenda u prostorijama kulturnog centra “Montenegro”. Svi zainteresovani se pozivaju da popune prijavu i dostave je na adresu Ova adresa el.pošte zaštićena je od spam napada, treba omogućiti JavaSkript da biste je videli .

Prijava za Skolu u Stutgartu

Stuttgart, 13. 01. 2011

"Crnogorski glasnik" br. 72 studeni- prosinac/novembar - decembar izašao iz štampe. Glasnik možete pročitati u rubrici  GLASNIK  na sajtu NZCH i Vijeća crnogorske nacionalne manjine grada Zagreba http://vijece-crnogoraca-zagreb.hr . Glasilo Nacionalne zajednice  Crnogoraca Hrvatske "Crnogorski glasnik"  izlazi desetu godinu za redom kao dvomjesečnik u kojem se bilježe sve značajnije aktivnosti Crnogoraca u RH, kao i informacije iz različitih područja a bitne su za crnogorski korpus u RH.  Novi broj "Crnogorskog glasnika" posvećen je dvadesetoj godišnjici od osnivanja i djelovanja NZCH. 

U izdanju Centra za iseljenike upravo je iz štampe izašla knjiga "Crnogorci u Južnoj Americi" autora Gordana Stojovića i Marjana Maša Miljića. Centar za iseljenike je nastojao i nastoji da uspostavi bolje veze i saradnju i sa crnogorskom dijasporom u zemljama Južne Amerike koje, i pored najbolje volje, nijesu na zadovoljavajućem nivou, što zbog velike daljine što zbog još neinstitucionalizovanih veza i odnosa sa zemljama u kojima se nalaze naši iseljenici. Crnogorsko iseljeništvo u zemljama Južne Amerike, pogotovo u Argentini, u kojoj je i najbrojnije, posebno je patriotski raspoloženo i vezano za Crnu Goru – zemlju njihovih predaka.

Žitelji više stotina crnogorskih porodica u Lovćencu i Feketiću protekle sedmice su bili prijatno iznenađeni. Posjetila su ih sa poklon kalendarom djeca u crnogorskoj narodnoj nošnji. Zidni kalendar Krstaša za 2012 godinu posvijećen je Crnogorskom kulturno prosvjetnom društvu „Princeza Ksenija“ iz Lovćenca.

Press služba „Krstaš“
19.01.2012.

Studija “Crnogorci u Hrvatskoj” autora dr sc Save Bogdanovića i akademika Ivana Cifrića predstavlja istraživanje sociokulturnog profila i statusa Crnogoraca u Hrvatskoj. Izdavač je Vijeće crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba. O ovoj studiji za “Vijesti” iz Zagreba govorio je prof. Bogdanović.  Prof.dr sc Sava Bogdanović, Pedagošku akademiju - likovni smjer završio je u Nikšiću, Filozofski fakultet, smjer: sociologiju i filozofiju u Zagrebu gdje je magistrirao i doktorirao iz područja sociologije obrazovanja. Aktivni je sveučilišni nastavnik od 1975. godine: 1975-80. predaje Opštu i Industrijsku sociologiju na Višoj tehničkoj školi „Rade Končar“ u Zagrebu; 1982-86. predaje Sociologiju kulture i Kulturnu politiku na Tehnološkom fakultetu – smjer modni dizajn u Zagrebu, od 1987. do 1999. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu predaje Sociologiju odgoja i obrazovanja te od 2004. na Visokoj školi tržišnih komunikacija AGORA u Zagrebu predaje Trendove suvremenog društva i Kulturu i estetiku tržišnih komunikacija.

Slobodan Lazović iz Sidneja dobio je početkom decembra aplauze i iskrene čestitke gostiju koji su došli na promociju njegove nove knjige "Naše legende". Ova knjiga je, kako je autor objasnio, njegov pokušaj da otrgne od zaborava barem djelić istorije crnogorskih doseljenika na australijskom tlu. Publika u sali "Hilda Dejvis" u Liverpulu odala mu je priznanje za izuzetan napor. Na promociji, prevodilac Melanija Petranović nazvala je izdanje "dragim kamenom od knjige koju je radnik pisao o radnicima", upućujući na Lazovićevo zanimanje metalskog radnika. - On je uspio da sakupi, pomno i strpljivo, bogatstvo fascinantnih detalja. Postao je hroničar dolaska i života nekolicine naših ranih emigranata iz Crne Gore i njihovog života i onoga što su postigli u Australiji.